Zdrav i uravnotežen unutarnji ekosustav probavnog trakta iznimno je važan za cijelokupno zdravlje dojenčadi i male djece. Njihova crijevna mikroflora zapravo je „prirodna imunizacija majke prirode“ koja potiče crijevnu imunofunkciju i osigurava bolju obranu od kolonizacije patogena čime pridonosi sazrijevanju imunološkog sustava.
Crijevna mikroflora jedan je od najvažnijih čimbenika same probave, štoviše, upravo mikroorganizmi probavnog sustava osiguravaju neke od vrlo važnih nutijenata, kako za samo crijevo, tako i za cijeli djetetov organizam. Primarni sastav crijevne mikroflore svakog djeteta ovisi o njegovom rođenju, okruženju i prehrani, stoga je za svako djete jedinstven, poput otiska prsta. Imunološki sustav djeteta izgrađuje se već za vrijeme trudnoće tijekom koje krvožilnim sustavom, majčina imunotijela postaju sastavni dio organizma još nerođenog djeteta. Unutarnji ekosustav dojenčadi ovisi zdravstvenom stanju majke koja ga je porodom i dojenjem „cijepila“ svojom mikroflorom. Iako se to čini prirodno i jednostavno, prehrana i ubrzani stil života današnjih mladih žena i majki narušavaju zdravlje njihove prirodne ekoflore zbog čega se ponekoj djeci već u dojenačkoj dobi, a u cilju poboljšanja zdravlja, savjetuje davanje probiotičkih kultura.
Dokazano je da na imunološki sustav značajan utjecaj imaju one „dobre“ bakterije, danas poznate kao probiotici. Ovi mikroorganizmi prirodno obitavaju u crijevu i spriječavaju vezanje oportunističkih i pategenih bakterija te tako štite dijete od raznih bolesti, a danas su se ove bakterije pokazale kao korisne kod nadutosti, kolika te proljeva i zatvora, no isto tako njihov je benefit dokazan i u spriječavanju nastanka infekcija, alergija i dermatitisa, ali i, zanimljivo, u poboljšanju probave i iskoristivosti majčinog mlijeka i, kasnije, ostalih namirnica.
Vrlo često, mikrosustav crijeva biva narušen. Njegova ravnoteža i kvaliteta može biti poremećena „kvarenjem“ želuca, pojavom crijevnih viroza, razvojem infekcija i već, dobro poznato, uporabom antibiotika. Iz ovog su se razloga, u zadnjih desetak godina provela mnoga istraživanja koja naglašavaju benefit obnavljanja i održavanja ravnoteže crijevne mikroflore konzumacijom uravnotežene prehrane bogate probiotičkim mliječnim proizvodima te raznim probiotičkim preparatima kao dodacima prehrani.
Danas najpoznatije i najzastupljenije skupine probiotičkih bakterija su rodovi Lactobacillus i Bifidobacterium, od kojih su najpoznatije i najistraživanije vrste, upravo, Lactobacillus rhamnosus GG, Lactobacillus reuteriiBifidobacterium lactis. No, valja napomenuti da se uz navedene blagotvorne bakterije često spominje i kvasac vrste Saccharomyces boulardii. Kada se govori o terapijskom uzimanju probiotika nije važna samo vrsta već i njihova količina, odnosno brojnost. Stoga se, na različitim probiotičkim proizvodima broj živih bakterija uobičajeno označava kao eksponent od 109 do 1012 CFU (colony forming units)što iznosi od jedne milijarde do jednog bilijuna jedinica formiranja kolonija koje ujedno predstavljaju uobičajene dnevne terapijske doze za dojenčad i djecu.
Svakodnevno i preventivno korištenje probiotika podrazumijeva konzumaciju prehrambenih proizvoda koji su prirodno bogati izvori ovih kultura. U prvom redu u ove skupine namirnica spadaju fermentirani mliječni proizvodi kao što su jogurt, acidofil, kefir, kiselo mlijeko i razni sirevi za koje se preporuča dojenčetu dati kroz njegove obroke, a uvode se prema kalendaru dohrane. Prilikom davanja probiotika bitno je imati na umu da se probiotski pripravci na mliječnoj bazi ne daju bebama kojima mlijeko i mliječni proizvodi još uvijek nisu uvedeni u prehranu ili koje imaju alergiju na kravlje mlijeko, no dojančadi koja se hrani dojenačkim mliječnim pripravkom ovakav prehrambeni proizvod može se dati poslije 7. mjeseca života. Ukoliko se radi o dojenom djetetu ili djetetu alergičnom na kravlje mlijeko, mogu se upotrijebiti probiotici kao dodatak prehrani koji u svom sastavu nemaju mlijeko.
Koncept i funkcija probiotika kao promicatelja života (grč. pro bios) ne bi bila potpuna bez njihove hrane, odnosno prebiotika; prehrambenih vlakana topivih u vodi poput inulina, oligofruktoze i fruktooligosaharida (FOS) prirodno prisutnih kako u majčinom mlijeku, tako i u namirnicama poput žitarica, voća i povrća. Stoga će uravnotežena i raznolika prehrana osigurati, kako zdravlje majke i djeteta, tako i njihove crijevne mikroflore.
Tena Niseteo, dipl.ing.preh.teh.
nutricionistica/specijalistica za kliničku dijetetiku i metabolizam
Referentni centar za dječju gastroentrologiju i prehranu
Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klaićeva
2Komentara