Prokulice

Osim u Belgiji, također se uzgaja  većim količinama u Nizozemskoj i SAD, ali i u mnogim zemljama svijeta koje odlikuju blagi klimatski uvjeti s temperaturom između 15 i 20 stupnjeva. Najbolje uspijeva na sunčanim mjestima, na tlu bogatom hranjivim tvarima. Visoke temperature ne pogoduju uzgoju prokulica, a zbog odlične izdržljivosti na niskim temperaturama, mogu se brati i jesti i u zimskim mjesecima.

Prokulica u kulinarstvu

Prokulica se koristi u kulinarstvu i to u salatama, umacima, juhama i drugim jelima na žlicu. Zbog malo kalorija pogodna je kao sastavni dio dijeta, a priprema se na različite načine, poput pirjanja, kuhanja, prženja ili pečenja. Ako još niste, isprobajte krem juhu od prokulica.

Pomalo je slatkastog okusa, ali može se zato kombinirati s drugim okusima, poput kiselog, slanog ili slatkog. Dobro se slaže s brojnim drugim namirnicama, neovisno je li riječ o povrću, vrstama mesa ili začinima. Može se dodati u tjesteninu, rižoto i umake, a najčešće je konzumiramo kao prilog uz riblja i mesna jela. Isprobali smo je i kao streed food gdje njezina svestranost došla do izražaja.

Skladištenje i nutritivna vrijednost

Bitno ih je pravilno skladištiti kako bi im se produljio rok trajanja. Primjerice, u hladnjaku mogu biti nekoliko dana, ali bolje ih je koristiti što prije da im se očuva svježina i kvaliteta. Pogodne su za zamrzavanje na način da se blanširaju oko 3 do 5 minuta u kipućoj vodi, a zatim stave u hladnu vodu kako bi se zaustavio proces kuhanja. Potom se dobro ocijede i stave u vrećice za zamrzavanje, gdje mogu biti i do godine dana.

Listovi i pupoljci prokulice bogati su vlaknima, vitaminima C i K, folnom kiselinom, željezom i kalcijem.

100 g prokulica sadrži:

Kcal – 43 g

ugljikohidrata - 8,95 g

proteina - 3,4 g

masti -  0,34 g

šećeri – 2,2 g

Vlakna – 3,8 g