Nizozemski stručnjaci utvrdili su da nedostatak folne kiseline povećava rizik od osteoporoze, zato što tada dolazi do porasta razine homocisteina pa predlažu svakodnevno konzumiranje zelenog lisnatog povrća i graha.
Od svih je vitamina folna kiselina najzanimljivija, kako po svojim izvorima, tako i po načinu djelovanja u organizmu.
Odličan izvor folne kiseline su špinat, grah, šparoge, lišće repe, lišće gorčice, blitva, peršin, teleća jetrica, brokula...
Razdražljivost, umor, depresija, dekoncentracija, nesanica i upala desni mogu biti znakovi nedostatka folne kiseline u prehrani. Ostali znakovi nisu tako uočljivi, ali mogu biti vrlo ozbiljni, osobito kod trudnica koje u prehrani ne koriste dovoljno hrane bogate folnom kiselinom (malformacije ploda). Ti se znakovi uočavaju prije svega na krvnoj slici budući da bez folne kiseline nema normalne produkcije i zamjene crvenih krvnih stanica, što kao posljedicu ima - anemiju.
Folna kiselina zapravo je predstavnik B-kompleksa, kojeg najviše ima u telećoj jetri, leći, grahu, špinatu i blitvi. Kako je zanimljiv, tako je i kemijski kompliciran, jer mu se struktura zapravo sastoji od tri dijela. Zbog svoje komplicirane strukture, u crijevima se može apsorbirati samo oko 50% ukupno unesene folne kiseline.
Kada bi se napravio popis procesa u kojima folna kiselina (folacin) ima značajnu ulogu, on bi bio zaista opsežan, pa zato za ovu priliku govorimo samo o onim najvažnijim.
Funkcije folne kiseline
Jedna od glavnih funkcija folne kiseline je produkcija crvenih krvnih stanica, koje prenose kisik u sve tjelesne stanice i tkiva. Ako nema folne kiseline, crvene krvne stanice rastu bez diobe, čime prestaje njihova funkcija nositelja kisika, odnosno javlja se makrocistična anemija.
Druga važna funkcija folacina jest blokada homocisteina (proteina u krvi), koji je odgovoran za pojavu bolesti krvnih žila. Ako u krvi ima dovoljno folacina, homocistein je na niskoj razini, no čim se folacin spusti, razina homocisteina raste. Upravo je zbog toga važno konzumirati što više zelenog lisnatog povrća, u kojem ima dovoljno folne kiseline. Niska razina folacina u krvi može biti prvi znak neke degenerativne bolesti živčanog sustava (Parkinsonova bolest).
S tim u vezi, provedena su istraživanja čiji su rezultati objavljeni u American Journal of Clinical Nutrition krajem 2004. godine. Istraživanje je provedeno na 228 osoba, a utvrđeno je da su one koje su imale najnižu razinu folacina u krvi imale i trostruko više problema, jer se njihova kognitivna funkcija smanjila za najmanje tri puta. Nedvojbeno je potvrđena veza između demencije, manjka folne kiseline i razine homocisteina u krvi. Nedostatak folne kiseline dovodi se u vezu i s povećanim rizikom od pojave Alzheimerove bolesti.
Nadalje, nizozemski stručnjaci su utvrdili da nedostatak folne kiseline povećava rizik od osteoporoze, zato što tada dolazi do porasta razine homocisteina, koji je odavno doveden u direktnu vezu s velikim rizikom bolesti krvnih žila i staračke demencije.
Studija u Roterdamu obuhvatila je 2 406 osoba iznad 55 godina, pa je, uz ostalo, utvrđeno i to da visoka razina homocisteina udvostručuje rizik od lomova kostiju (fraktura). Reduciranjem razine homocisteina, folna kiselina zapravo prevenira bolesti krvnih žila, osteoporozu s posljedičnim lomovima kostiju i staračku demenciju. Upravo zbog toga, svjetske zdravstvene institucije predlažu svakodnevno konzumiranje lisnatog (zelenog) povrća i graha.
Prirodni izvori ili suplementi?
Odličan izvor folne kiseline su špinat, grah, šparoge, lišće repe, lišće gorčice, blitva, peršin, teleća jetrica, brokula itd. Iz toga nije teško zaključiti kako ljubitelji zelenog povrća ne mogu pasti u deficit folne kiseline.
Razdražljivost, umor, depresija, dekoncentracija, nesanica i upala desni mogu biti znakovi nedostatka folne kiseline u prehrani.
No ponekad, npr. kod putovanja, boravka na moru i sl., nije uvijek moguće osigurati zelene namirnice, pa se tada preporučaju tablete folacina.
Pritom pozornost treba obratiti na dva temeljna oblika: folnu kiselinu kao lijek (tabletice od 5 mg) i folnu kiselinu kao dodatak prehrani (sadrži 400 ili 800 mikrograma folne kiseline). Folna kiselina kao lijek daje se samo kod zaista bolesnih stanja, dok je kod normalnih okolnosti sasvim dovoljna folna kiselina u obliku dodatka prehrani. Naime, kod uzimanja jače koncentracije folne kiseline kroz dulje vrijeme potrebno je konzumirati i vitamin B12.
Folnu kiselinu svakako trebaju uzimati trudnice kako ne bi došlo do malformacija ploda (naravno, u konzultaciji s liječnikom).
U zimskim uvjetima, kada obično nema zelenog lisnatog povrća, najbolji izvor folne kiseline su grah i leća, koji se uvijek mogu naći u dovoljnim količinama.
3Komentara