Imenovanje - Nekomercijalno - Dijeli pod istim uvjetima

Gamifikacija omogućena

Hrvatska

Žensko

<para>Crijevna mikroflora jedan je od najvažnijih čimbenika same probave, štoviše, upravo mikroorganizmi probavnog sustava osiguravaju neke od vrlo važnih nutijenata, kako za samo crijevo, tako i za cijeli djetetov organizam. Primarni sastav crijevne mikroflore svakog djeteta ovisi o njegovom rođenju, okruženju i prehrani, stoga je za svako djete jedinstven, poput otiska prsta. Imunološki sustav djeteta izgrađuje se već za vrijeme trudnoće tijekom koje krvožilnim sustavom, majčina imunotijela postaju sastavni dio organizma još nerođenog djeteta. Unutarnji ekosustav dojenčadi ovisi zdravstvenom stanju majke koja ga je porodom i dojenjem „cijepila“ svojom mikroflorom. Iako se to čini prirodno i jednostavno, prehrana i ubrzani stil života današnjih mladih žena i majki narušavaju zdravlje njihove prirodne ekoflore zbog čega se ponekoj djeci već u dojenačkoj dobi, a u cilju poboljšanja zdravlja, savjetuje davanje probiotičkih kultura.</para><para>Dokazano je da na imunološki sustav značajan utjecaj imaju one „dobre“ bakterije, danas poznate kao probiotici. Ovi mikroorganizmi prirodno obitavaju u crijevu i spriječavaju vezanje oportunističkih i pategenih bakterija te tako štite dijete od raznih bolesti, a danas su se ove bakterije pokazale kao korisne kod nadutosti, kolika te proljeva i zatvora, no isto tako njihov je benefit dokazan i u spriječavanju nastanka infekcija, alergija i dermatitisa, ali i, zanimljivo, u poboljšanju probave i iskoristivosti majčinog mlijeka i, kasnije, ostalih namirnica.</para><para>Vrlo često, mikrosustav crijeva biva narušen. Njegova ravnoteža i kvaliteta može biti poremećena „kvarenjem“ želuca, pojavom crijevnih viroza, razvojem infekcija i već, dobro poznato, uporabom antibiotika. Iz ovog su se razloga, u zadnjih desetak godina provela mnoga istraživanja koja naglašavaju benefit obnavljanja i održavanja ravnoteže crijevne mikroflore konzumacijom uravnotežene prehrane bogate probiotičkim mliječnim proizvodima te raznim probiotičkim preparatima kao dodacima prehrani.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="8fc43b46-6406-11eb-9204-0242ac12001f" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Danas najpoznatije i najzastupljenije skupine probiotičkih bakterija su rodovi <emphasis>Lactobacillus</emphasis> i <emphasis>Bifidobacterium</emphasis>, od kojih su najpoznatije i najistraživanije vrste, upravo, La<emphasis>ctobacillus rhamnosus GG, Lactobacillus reuteri</emphasis>i<emphasis>Bifidobacterium lactis</emphasis>. No, valja napomenuti da se uz navedene blagotvorne bakterije često spominje i kvasac vrste <emphasis>Saccharomyces boulardii</emphasis>. Kada se govori o terapijskom uzimanju probiotika nije važna samo vrsta već i njihova količina, odnosno brojnost. Stoga se, na različitim probiotičkim proizvodima broj živih bakterija uobičajeno označava kao eksponent od 10<superscript>9</superscript> do 10<superscript>12 </superscript>CFU (colony forming units)što iznosi od jedne milijarde do jednog bilijuna jedinica formiranja kolonija koje ujedno predstavljaju uobičajene dnevne terapijske doze za dojenčad i djecu.</para><para>Svakodnevno i preventivno korištenje probiotika podrazumijeva konzumaciju prehrambenih proizvoda koji su prirodno bogati izvori ovih kultura. U prvom redu u ove skupine namirnica spadaju fermentirani mliječni proizvodi kao što su jogurt, acidofil, kefir, kiselo mlijeko i razni sirevi za koje se preporuča dojenčetu dati kroz njegove obroke, a uvode se prema kalendaru dohrane. Prilikom davanja probiotika bitno je imati na umu da se probiotski pripravci na mliječnoj bazi ne daju bebama kojima mlijeko i mliječni proizvodi još uvijek nisu uvedeni u prehranu ili koje imaju alergiju na kravlje mlijeko, no dojančadi koja se hrani dojenačkim mliječnim pripravkom ovakav prehrambeni proizvod može se dati poslije 7. mjeseca života. Ukoliko se radi o dojenom djetetu ili djetetu alergičnom na kravlje mlijeko, mogu se upotrijebiti probiotici kao dodatak prehrani koji u svom sastavu nemaju mlijeko.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="904559ba-6406-11eb-b154-0242ac120048" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Koncept i funkcija probiotika kao promicatelja života (grč. <emphasis>pro bios</emphasis>) ne bi bila potpuna bez njihove hrane, odnosno prebiotika; prehrambenih vlakana topivih u vodi poput inulina, oligofruktoze i fruktooligosaharida (FOS) prirodno prisutnih kako u majčinom mlijeku, tako i u namirnicama poput žitarica, voća i povrća. Stoga će uravnotežena i raznolika prehrana osigurati, kako zdravlje majke i djeteta, tako i njihove crijevne mikroflore.</para><para>Tena Niseteo, dipl.ing.preh.teh.</para><para>nutricionistica/specijalistica za kliničku dijetetiku i metabolizam</para><para>Referentni centar za dječju gastroentrologiju i prehranu</para><para>Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klaićeva</para>

Probiotici u dječjoj prehrani

Jogurt djevojčica

Lactobacillus

<para>Našetijelo ima sposobnost da pod djelovanjem sunčevih ultraljubičastih (UVB) zraka, iz kolesterola u koži sintetizira vitamin D3, odnosno kolekalciferol, često nazivan „vitamin sunca“. </para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="4ef44590-6404-11eb-8f1d-0242ac12005a" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Vitamin D pripada skupini vitamina topivih u mastima, prirodno je prisutan u vrlo malo namirnica, a uključuje više biološki aktivnih tvari poznatih pod nazivom kalciferoli. Najpoznatiji su egzogeni oblici vitamina D su ergokalciferol (vitamin D2) porijeklom iz biljnih namirnica te kolekalciferol (vitamin D3) iz namirnica životinjskog porijekla. No tu je i, već spomenuti, endogeni vitamin D, koji je ljudski organizam sposoban proizvesti samostalno. U ovom slučaju vitamin D nastaje u našoj koži, prenosi krvlju i ciljano djeluje na druge organske sustave te da je i sama struktura njegove molekule slična strukturi hormona poput estrogena i kortizona tako da se smatra i prohormonom. Međutim, svi ti oblici vitamina D trebaju proći aktivaciju kroz dva stupnja hidroksilacije, u jetri i bubrezima, gdje konačno nastaje aktivni oblik – 1,25 dihidroksi kolekalciferol.</para><para>Održavajući odgovarajuću razinu kalcija i fosfata u serumu, aktivni oblik vitamina D omogućava normalu mineralizaciju kostiju te rast i razvoj koštanog tkiva i zubi. Osim što pospješuje apsorpciju kalcija, vitamin D ima i druge uloge u organizmu, kao što su modulacija rasta stanica, neuromišićnih i imunoloških funkcija te smanjenje upalnih procesa, ali i usporavanje prijevremenog procesa starenja. Važno je napomenuti i njegovu preventivnu ulogu vezano za nastanak osteoporoze, pojavu visokog krvnog tlaka, malignih oboljenja te poremećaja ponašanja i depresije.</para><para>Manjak vitamina D može izazvati ozbiljne posljedice na zdravlje, od simptoma kroničnog umora, apatije, smanjenje tjelesne mase do bolesti srca i osteoporoze, no nedostatak ovog vitamina  najčešće pogađa djecu, posebice onu mlađu od tri godine. U novorođenčadi status vitamina D uvelike je predodređen vitaminskim statusom majke, o kojem ovisi i količina vitamina D u njezinom mlijeku. Prehrana zasnovana na majčinom mlijeku ili, ako to nije moguće, dojenačkom mliječnom pripravku, dohrana namirnicama relativno siromašnima vitaminom D i, zbog opasnosti od opeklina, mala izloženost suncu glavni su razlozi manjka vitamina D u dojenčadi. Manjak vitamina D može izazvati ozbiljne posljedice na zdravlje djeteta, od kojih je najpoznatiji rahitis. Tu bolest karakterizira demineralizacija koštanog tkiva, što uzrokuje omekšavanje i deformaciju kostiju, odgođen razvoj zubne cakline i dentina, hipokalcemiju, bol u kostima, mišićnu slabost te slabije napredovanje i niski rast.Najpoznatije posljedice hipovitaminoze D su rahitis kod djece te osteomalacija kod odrasle populacije koje karakterizira demineralizacija koštanog tkiva, što uzrokuje omekšavanje, deformaciju te lomljivost kostiju i odgođen razvoj ili propadanje zubne cakline i dentina, hipokalcemiju, bol u kostima te mišićnu slabost. Upravo iz tih razloga Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu preporučuje suplementaciju vitamina D u dojenčadi od navršenog 1. mjeseca života bez obzira na majčin vitaminski status</para><para>Budući da je topiv u mastima, suvišak vitamina D ne izlučuje se urinom, već se nagomilava u adipoznom i mišićnom tkivu te se zbog moguće toksičnosti vitamina D preporučuje da suplementacija uvijek bude pod nadzorom stručnjaka. Velike doze vitamina D u prvom redu mogu prouzročiti povraćanje, razdražljivost, gubitak na tjelesnoj masi, dok su ozbiljnije posljedice psihofizičko zaostajanje u razvoju, kalcifikacija mekog tkiva te stvaranje bubrežnih kamenaca.</para><para>Zanimljivo je da izlaganje suncu ne uzrokuje hipervitaminozu D jer se nakon 20-ak minuta na suncu (vremenski 3 do 6 puta duže kod osoba tamnije kože) postiže ravnoteža kojom se zaustavlja daljnja sinteza vitamina D, fotodegradacijom provitamina D3. Oblačni periodi ljeta umanjuju UV zračenje za 50 %, a „izležavanje“ u hladu za čak 60 %. Isto tako, dobro je znati, da zračenje ne prolazi kroz staklene površine i stoga izlaganje suncu u ostakljenim prostorima ne rezultira sintezom vitamina D. Kreme sa zaštitnim faktorom (eng. Sun Protection Factor, SPF) 8 ili više, spriječavaju sintezu vitamina D (blokadom UVB zraka). Međutim, kako zaštitne preparate najčešće ne nanosimo na čitavo tijelo više puta dnevno, koža „uspijeva“ sintetizirati vitamin D unatoč korištenju krema za sunčanje!</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="5210adae-6404-11eb-b895-0242ac12001d" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Preporučena dnevna doza vitamina D varira s dobi i iznosi 10 do 20 mikrograma te se, uglavnom, može osigurati izlaganjem suncu 15 do 30 minuta dnevno ili konzumacijom namirnica koje ga sadrže.</para><para>🙂Masna riba (sleđ, skuša, tuna, sardine, losos) i ulje jetre bakalara najbogatiji su izvori vitamina D3, a u obliku ergokalciferola (vitamin D2) vitamin D sadržan je i u gljivama i kvascima. Važno je naglasiti kako se, danas, dostupnost vitamina D „osigurava“ dodavanjem u namirnice široke potrošnje pa se tako njime industrijski obogaćuju mlijeko i mliječni proizvodi te druge namirnice prirodno siromašne tim vitaminom. Sunce je ključno u sintezi vitamina D, ipak, potrebno je ograničiti izlaganje kože nekontroliranom i prekomjernom UV zračenju i njegovom oštećenju kože isušivanjem te kancerogenom djelovanju (posebno u starijoj životnoj dobi).</para><para>Stoga, pametno uživajte u nadolazećim nam danima odmora na moru jer Sunce nije samo najveći izvor energije nego  najbolji iizvor vitamina D, zato je dugo, toplo ljeto najbolja suplementacija „sunčevog vitamina“, no i dalje oprezno i s mjerom!</para><para> Tena Niseteo, dipl. inž. preh. tehn., klinička dijetetičarka/nutricionistica                              Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu                                                            Centar za poremećaje prehrane i kliničku dijetetiku                                                                        Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klaićeva 16</para>

Vitamin sunca.... D vitamin :)

sunce cut

riba

Tena Niseteo

<para>izvor: http://www.123rf.com/</para>

čips

<para>Upravo ove iskonske prehrambene preferencije danas mogu biti preduvjet za neuravnoteženi prehrambeni unos budući da se okruženje odlikuje dostupnom i jeftinom energetski bogatom hranom koja obiluje šećerima, masnoćama i solju.</para><para>Međutim, genetske predispozicije mogu se mijenjati iskustvom, a roditelji imaju osobito važnu ulogu u razvoju djetetovih preferencija prema hrani i okusima. Zbog toga se u dojenačkoj dobi tijekom uvođenja novih namirnica u djetetovu prehranu preporučuje davati namirnice u izvornom obliku, bez dodanih šećera i soli, što pogoduje ne samo kratkoročnom zdravlju već i postavljanju sklonosti za slatko i slano na niže razine za kasniji život.</para><heading2>Šećer</heading2><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="2d9c4d5c-6404-11eb-bb6d-0242ac120047" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Ugljikohidrati su najvažniji izvor energije za tijelo, a dijele se u dvije velike skupine:jednostavni ugljikohidrati (šećeri) i složeni (škrob). Jednostavni ugljikohidrati uključuju, između ostalih, poznate voćne šećere (fruktozu i glukozu), mliječni šećer (laktozu) i konzumni, bijeli šećer (saharozu).<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Konzumni šećer proizvodi se od šećerne repe ili šećerne trske. Odličan je izvor energije, no ne daje tijelu ni jedan važan nutrijent. Prekomjerna konzumacija šećera glavni je faktor rizika za stvaranje zubnog karijesa, prekomjerne tjelesne mase i pojave proljeva. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Poznato je da se jednostavni šećeri nalaze u namirnicama kao što su slatkiši, deserti i sokovi, no ti su šećeri često skriveni u nekim namirnicama: kečapu, žitaricama za doručak, pecivima, voćnim jogurtima i desertima, konzerviranom voću i povrću te raznim gotovim umacima.</para><para>Ne treba u potpunosti eliminirati rafinirani šećer iz prehrane vašeg djeteta. Zapravo, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) predviđa ograničavanje potrošnje rafiniranog šećera na 5 do 10% ukupnih dnevnih energetskih potreba, a to znači da od preporučenog dnevnog unosa za djecu od 1 do 4 godine (1000 kcal) 50 do 100 kcal potječe iz jednostavnih šećera (a to su 2 do 4 čajne žličice).</para><heading2>Sol</heading2><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="2d91ff50-6404-11eb-a433-0242ac120029" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Uloga soli, odnosno natrijevog klorida jest da održava ravnotežu tekućina u tijelu i pomaže funkciju probavnog i živčanog sustava.</para><para>Djeci je potrebna vrlo mala količina soli (1 do 2 g na dan) te će prirodno svoje potrebe zadovoljiti pravilnim načinom prehrane. Kao i prema slatkom, djeca imaju urođenu sklonost prema slanom, zbog toga postoji velika vjerojatnost da djeca čija prehrana obiluje slanim jelima razviju još veću sklonost k dodatnom soljenju, a poznato je da velik unos soli može uzrokovati zdravstvene probleme kasnije u životu, npr. visoki krvni tlak.</para><para>Osim soli koja se dodaje prilikom pripreme jela bitno je napomenuti da su oko 3/4 ukupne soli koju djeca jedu već skrivene u hrani, uključujući i procesiranu hranu, kao što su grickalice, žitarice za doručak, salame, sirevi, gotova jela, umaci i konzervirani proizvodi.</para><para>Najbolji način na koji možete smanjiti količinu šećera i soli u djetetovoj prehrani jest u prvom redu postaviti mjeru umjesto zabrane, zatim eliminirati gazirane napitke i sokove, smanjiti unos grickalica (čips, slani štapići), provjeriti deklaracije proizvoda koje kupujete te pametno kuhati (korištenjem nekih sastojaka možete povećati slatkoću jela, npr. cimeta, muškatnog oraščića, grožđica, ili poboljšati okus začinima kao što su bosiljak, peršin, origano).</para><para>Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>klinička dijetetičarka/nutricionistica<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Centar za poremećaj prehrane i kliničku dijetetiku<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Klinika za dječje bolesti <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Klaićeva 16, Zagreb</para>

Šećer i sol... i djeca!

bomboni

<para>Iako celijakija najvjerojatnije datira čak iz 1. i 2. stoljeća pr. Kr., njezin prvi jasni opis dao je doktor Samuel Gee 1888. godine, koji je ujedno prepoznao da u liječenju te bolesti dijetetska prehrana može biti od koristi. Početkom 20. stoljeća ispitivali su se razni načini prehrane, no bez jasnog prepoznavanja "otrovnih" sastojaka, a pedesetih godina utvrđeno je da isključenje nekih žitarica iz prehrane uzrokuje izrazito poboljšanje zdravstvenog stanja oboljelih.</para><para><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Gluten, bjelančevina sadržana najvećim dijelom u pšenici, ječmu i raži te još uvijek nedovoljno istraženoj zobi pokazuje toksičnost te djeluje razarajuće na sluznicu crijeva. Dio probavnog sustava posljedično gubi funkciju, zbog čega se kao glavni simptomi spominju kronični proljev ili zatvor, obilne, svijetle i ljepljive stolice neobičnog mirisa, bolovi u trbuhu, nadutost, gubitak apetita te apatija, nemirnost i razdražljivost<emphasis>. </emphasis>Bolest se uglavnom javlja u djetinjstvu, ali može se manifestirati odnosno ponovno pojaviti u odrasloj dobi.</para><para><emphasis>"Bolest s tisuću lica"</emphasis> jedno od njih pokazuje i kao<emphasis>"tiha celijakija"</emphasis> sa simptomima izvan gastrointestinalnog sustava, poput anemija, psihičkih promjena, i poremećene mineralizacije kostiju. Pojam <emphasis>"latentne celijakije"</emphasis> odnosi se na bolesnike koji na "normalnoj" prehrani (koja uključuje gluten) nedvojbeno imaju histološki normalnu sluznicu tankog crijeva, ali nakon određenog vremena, najčešće nakon opterećenja glutenom, razvijaju atrofiju sluznice, koja se  bezglutenskom  prehranom normalizira.</para><para>Žitarice koje sadrže gluten sastavni su dio Hrvatske tradicionalne prehrane, a kako se dohranom dojenčadi uvode relativno rano, u petom, odnosno šestom mjesecu života, simptomi celijakije mogu se otkriti već u dobi između 9 i 12 mjeseci. Ukoliko se celijakija dijagnosticira, osoba odmah treba započeti hraniti strogom doživotnom bezglutenskom prehranom, koja će u potpunosti ukloniti simptome glutenske enteropatije čime će omogućiti "zdrav" život i podići kvalitetu življenja, a kod djece osigurati pravilan rast i razvoj.Početno sama dijeta treba biti suplementirana vitaminima, mineralima, i proteinima radi nadoknade nutrijenata čiji je deficit utvrđen, stoga se  važno posavjetovati s liječnikom ili nutricionistom!</para><para>Za osobe koje se moraju pridržavati bezglutenske prehrane prehrane kod odabira bezglutenskih namirnica vrijede sva načela pravilne prehrane koja vrijede i za zdravu populaciju: uravnoteženost, umjerenost i raznolikost!</para><para>
 
 <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>
 
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="9b22472e-6403-11eb-91c1-0242ac12002f" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Uvođenje bezglutenske prehrane najlakše je provesti pomoću 5 ključnih koraka:</para><para> 1. Zapamtiti u kojim žitaricama postoji gluten, a to su: pšenica, ječam, raž i zob te njihovi hibridi i različiti oblici kao što su spelt, durum, pir, kuskus, krupica, mekinje i klice.</para><para> 2. Uz rižu i kukuruz kao uobičajene žitarice u tradicionalnoj, ali i bezglutenskoj prehrani mogu se uključiti i ostale, manje zastupljene, žitarice poput prosa, tefa i sirka te, sve popularnije, pseudožitarice: amarant, kvinoja i heljda.</para><para>3. Savjetuje se izbjegavati različite proizvode koji, u svom sastavu, gotovo uvijek sadrže gluten koji ima ulogu stabilizatora, zgušnjivača ili kontaminanta nenavedenog u sastojcima proizvoda. Ovakvi proizvodi najčešće su mesne prerađevine (hrenovke, salme, paštete), gotova jela (smrznuta gotova jela, umaci, preljevi), slatkiši, čipsevi te mliječni proizvodi nekontroliranog podrijetla i prerađene namirnice kao što su kukuruzna krupica i brašno, sušeno voće, mješavine začina i instant proizvodi (kocke, instant juhe i umaci).</para><para>4. Svakodnevnu prehranu najbolje je zasnivati na svježim i jednostavnim namirnicama kao što su neprerađeno meso, riba, jaja te voće i povrće. Tim načinom, kroz unos cjelovitih namirnica postiže se „sigurnija“ i kvalitetnija prehrana.</para><para>5. Upoznajte se s asortimanom bezglutenskih proizvoda. Danas ti proizvodi nude odgovarajuću zamjenu gotovo svim proizvodima koji sadrže gluten (brašno, kruh, tjestenina, keksi te ostale slatke i slane grickalice).</para><para>Bezglutenski proizvodi dobra su alternativa no uvijek je bolje odabrati tradicionalna jela koja u svom receptu ne sadrže namirnice koje u svom sastavu imaju gluten. Jela kao što su npr. meso na naglo i rizi-bizi, brudet ili gulaš s palentom, pečena piletina s krumpirom i povrćem te riba „na gradele“ sa blitvom.</para><para>Što se celijakija ranije dijagnosticira, lakše je prihvatiti novi način prehrane no u konačnici stroga bezglutenska prehrana češće teže pada odraslim osobama nego djeci. No, uz dobru informiranost , malo truda i kulinarske mašte prehrana bez glutena je moguća, štoviše može biti izrazito kvalitetna i raznolika, čime se osigurava dugoročno zdravlje i „normalan“ život svih oboljelih.</para><para>Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh.</para><para>klinička dijetetičarka/nutricionistica</para><para>Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klaićeva</para>

Celijakija - "bolest s tisuću lica"

Gluten free

<para>Raznolikim izborom žitarica, voća, povrća te mesa i ribe u prehrani djece često se, zbog njihove neuglednosti i zagonetnosti, zaborave, ali i izbjegavaju upravo gljive. Postavlja se pitanje jesu li u dječjoj prehrani gljive uopće poželjne, zdravstveno sigurne i nutritivno vrijedne ili su pak nepotrebna, pa čak i opasna namirnica?!  </para><para>Dohrana djeteta jedna je od glavnih tema roditelja, ali i stručnjaka, posebice kada se govori o tome kada i što. Unatoč smjernicama koje su dale Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) o dohrani dojenčadi, mišljenja o tome kada i koju namirnicu uvesti u djetetovu prehranu još uvijek su podijeljena, a posebno su kontroverzne upravo gljive.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Ipak, usuglašenost većine stručnjaka postoji, pa se stoga najčešće preporučuje uvesti gljive u djetetovu prehranu nakon prve godine života, naravno postupno i s oprezom! Iako alergija na glikoproteine gljiva ne spada u skupinu 8 glavnih nutritivnih alergena (kravlje mlijeko, soja, jaja, gluten, kikiriki, orašasti plodovi, citrusi, riba i plodovi mora), ona ipak postoji, no glavni su razlozi opreza mikrobiološka kontaminacija, brza i laka kvarljivost namirnice te, zbog većeg sadržaja dijetalnih vlakana, teža probavljivost. Naravno,ako je riječ o djetetu koje već ima neku nutritivnu alergiju, stručnjaci se slažu da se uvođenje gljiva u prehranu odgodi do iza druge, pa čak i treće godine života.</para><para>
 <pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="8270de66-6403-11eb-b2a5-0242ac120063" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>
</para><para>Biološki slične biljkama, uz izuzetak klorofila, gljive s njima dijele i nutritivne osobitosti, kao što su nizak udio jednostavnih ugljikohidrata i obilje dijetalnih vlakana. Unatoč izrazito visokom udjelu vode (čak preko 90%) i posljedično niskom sadržaju suhe tvari, gljive sadrže mnoge nutrijente, od kojih je zanimljivo spomenuti riboflavin (vitamin B2) s čak 40% preporučenog dnevnog unosa (RDA) i niacin s 30% RDA te ostale vitamine i minerale, od kojih je najzastupljeniji bakar s čak 40% RDA. Zanimljiva je činjenica da su upravo gljive, koje ujedno sadrže izrazito nizak udio masti, jedini neživotinjski izvor vitamina D, a sintetiziraju ga uz pomoć sunčeve svjetlosti, koju i naš organizam koristi za sintezu tog vitamina.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Nutritivna vrijednost gljiva poznatija je po njezinom specifičnom sastavu, koji uključuje danas popularne imunostimulativne tvari beta-glukane, termostabilan antioksidans L-ergotionein i hitin, polisaharid koji izgrađuje staničnu stijenku te ima ulogu dijetalnog vlakna.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Naše podneblje nudi mnoštvo vrsta gljiva, međutim s najvećom zastupljenošću kao prvi izbor gljive u prehrani Vašeg djeteta preporučuju se šampinjoni,zatim bukovače ivrganji. Egzotične i aromatične vrste gljiva poput tartufa i šitaka bolje je djetetu dati s određenom odgodom, odnosno po navršetku treće godine života.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Iako su navedene vrste gljiva jesenski plod, dostupne su tijekom cijele godine u većini prodavaonica, no najvažnije je od svega odabrati one pravilne, čvrste, neoštećene i svježe. Gljive sumnjivih boja, bliske isteku roka trajanja, neugodnog mirisa, osušene ili sluzave površine obavezno izbjegavajte, osobito kad je riječ o prehrani Vašeg djeteta. Iako ovaj postupak ne spada u standardni način čišćenja gljiva, prilikom pripreme jela za najmlađe najbolje je gljive blago isprati i oguliti te ukloniti tvrđe i žilave stapke.</para><para>Gljive NIKADA ne poslužujte sirove ili nedovoljno termički obrađene, kako zbog opasnosti od mikrobiološke kontaminacije, tako i zbog teže probavljivosti, koja se poboljšava kuhanjem prilikom kojeg se razgrađuje hitin.</para><para>Kao i uvođenje većine ostalih namirnica u prehranu djeteta, i uvođenje gljiva ovisi o Vašoj maštovitosti, međutim njihova specifična aroma traži ublažavanje i „maskiranje“ već poznatim namirnicama. Ako se djetetu svidi tako ponuđen obrok, s vremenom će jesti gljive u umacima od sira s tjesteninom ili rižom, u krem juhama, varivima ili čak samostalno kao prilog glavnom jelu.</para><para>Kulinarski gledano gljive se idealno slažu s jajima, pri čemu je bitno da na već pripremljene dodajete jaja kako biste bili sigurni da su dobro skuhane. Omleti s gljivama i šarenim povrćem uz dodatak sira bit će omiljen obrok Vašim najmanjima, a Vama idealan način da „podvalite“ obilje bjelančevina, vitamina i minerala na njihov tanjur. Dobar prijedlog su i domaći namazi od pirjanih gljiva, maslinovog ulja, sira i blagih začina koje djetetu možete ponuditi s grisinima ili kruhom kao <emphasis>finger food</emphasis>.</para><para>Konačno, iako često zaboravljene, gljive u djetetovoj prehrani ne moraju biti tabu. Zato iskoristite, za neke jesen, a za neke rano proljeće - najbolje vrijeme da ih se prisjetimo i njima obogatimo svoju i djetetovu prehranu. <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Tena Niseteo, dipl.ing.preh.teh.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> klinička dijetetičarka/nutricionistica<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Klinika za dječje bolesti, Zagreb</para>

Gljive i dječja prehrana

<para>izvor: http://www.stockfreeimages.com</para>

gljive

Kalendar dohrane

<para>Kalendar dohrane DefinicijaHrane</para>

Kalendar Dohrane Definicija Hrane

<para><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="4065e688-6403-11eb-80e8-0242ac120015" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>Djetetov imunitet uvelike ovisi o imunitetu i prehrani njegove majke. Naime, izgrađuje se već u maternici, gdje se majčina imunološka protutijela (imunoglobulini G) predaju djetetu i štite ga od infekcija. Posljednjih nekoliko tjedana trudnoće i prvih sedam do deset dana nakon porođaja majka stvara kolostrum, mlijeko izuzetno bogato ugljikohidratima, bjelančevinama i imunotijelima. Nakon rođenja njihov prijenos nastavlja se dojenjem. Bitno je naglasiti da majčino mlijeko sadrži sva imunotijela (IgA, IgD, IgE, IgG, IgM), čime se sprječava razvoj bolesti i najčešćih infekcija uha, pluća, probavnog sustava i mokraćnog sustava te alergije. Budući da dojenče u dobi od dva do tri mjeseca počinje stvarati svoja antitijela, broj prenesenih imunotijela se smanjuje, a kad dijete navrši šest mjeseci, njihovo stvaranje se uravnotežuje, čime se imunološki sustav gotovo u potpunosti razvija.     </para><para>Iako dojenačke mliječne formule svojim sastavom pokušavaju što je moguće bolje oponašati sastav majčinog mlijeka, one ne sadrže visokovrijedna imunotijela prisutna u njemu. Upravo zato mnoga istraživanja pokazuju da se kod dojene djece tijekom prve godine života razvije manje infekcija.</para><para>Velik utjecaj na imunološki sustav imaju probiotici, “dobri” mikroorganizmi koji žive u crijevu i štite dijete od raznih bolesti. Jedna od glavnih uloga crijevne flore jest da štiti crijevo od kolonizacije patogena i potiče crijevnu imunofunkciju, čime pridonosi sazrijevanju imunološkog sustava. Činom rođenja i dojenjem dojenče od majke nasljeđuje imunotijela i mikrobiološku floru, zbog čega se stvara individualan i jedinstven probiotički “otisak” crijeva. Uvođenjem dohrane djetetova crijevna flora uvelike se mijenja, što govori u prilog važnosti pravilne i uravnotežene prehrane.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Dohrana najčešće započinje voćem i povrćem te žitaricama, najbogatijim izvorima fitonutrijenata (vitamin C, vitamin E, karotenoidi, cink, selen, esencijalne masne kiseline i dr.) ispitanim mnogim znanstvenim istraživanjima, što ih je postavilo na sam vrh liste pojačivača imuniteta. Imunološka je uloga fitonutrijenata povećati stvaranje bijelih krvnih stanica i interferona, protutijela koja oblažu stanice organizma i tako ih štite od bakterija i virusa. Zbog toga će mliječne, voćne i povrtne kašice obogaćene raznim visokokvalitetnim biljnim masnoćama (maslinovo, suncokretovo, laneno ulje) pružiti dovoljnu količinu bioaktivnih tvari koje će omogućiti zdravo napredovanje djeteta.</para><para>Tijekom rasta i razvoja djeca sve više počinju konzumirati kravlje mlijeko i mliječne prerađevine, odlične izvore visokovrijednih bjelančevina i mikronutrijenata. No, roditelji često izabiru mliječne deserte (pudinzi, musevi, čokoladna mlijeka) koji se preporučuju zamijeniti fermentiranim mliječnim proizvodima. Jogurt, acidofil, kefir, kiselo mlijeko i razni sirevi bogat su izvor probiotičkih kultura koje obnavljaju crijevnu floru, pojačavaju imunološki odgovor i štite organizam.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Prilikom pripreme jela često se koristi jedan od najpoznatijih i najjačih prehrambenih antibiotika, češnjak, no budući da je intenzivne arome, preporučuje se zakamuflirati ga raznim umacima i jelima. Iako termički neobrađen češnjak najviše doprinosi zdravlju, njegova ljekovitost ostaje i u kuhanim jelima, zbog čega se preporučuje da gotovo svakodnevno bude dio djetetovog jelovnika.</para><para>Malu djecu često se nagrađuje slatkišima i grickalicama koje sadrže šećere, a za njih je poznato da potiskuju imunološki odgovor smanjujući aktivnost bijelih krvnih stanica. Zbog toga se preporučuje roditeljima da obrate pažnju na djetetov unos jednostavnih šećera, koji su najčešći u sokovima, zaslađenim čajevima, slatkišima i grickalicama. Te proizvode najbolje je zamijeniti žitaricama i/ili orašastim plodovima, koji su bogati esencijalnim masnim kiselinama i mineralima.</para><para>Izgradnju imuniteta ne čini samo pravilna prehrana već i kvalitetan način života koji podrazumijeva redovitu higijenu ruku i usne šupljine, dovoljno sna, tjelesnu aktivnost, igru i boravak u prirodi.</para><para>Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>klinička dijetetičarka/nutricionistica<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu <pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Klinika za dječje bolesti Zagreb, Kalićeva 16</para>

Imunitet...

imu..flu

<para><pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="2e254c52-6403-11eb-b8e4-0242ac12003b" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/>Anemija ili slabokrvnost u zemljama u razvoju pogađa čak više od 42% djece mlađe od pet godina, a učestalost anemije najveća je tijekom brzoga rasta djeteta (od 6. do 24. mjeseca života).                                                 Uzroci anemije su razni, od nutritivnih i deficitarnih (nedostatak željeza, folne kiseline, vitamina B<subscript>12</subscript>) do infektivnih (probavnih), najčešća deficitarna anemija jest ona uzrokovana upravo nedostatkom željeza.   Najčešći razlozi nedostatka željeza su nedovoljan unos željeza prehranom, smanjena apsorpcija željeza, povećane potrebe za željezom i kronična krvarenja što konačno može prouzročiti sideropeniju i anemiju. Sideropenija podrazumijeva nedostatak zalihe željeza u mišićima i jetri, a anemija smanjenu količinu željeza, odnosno hemoglobina u krvi, za čiju je najmanju koncentraciju, u djece dobi do pet godina, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) odredila 110 g/L.    Zdrava novorođenčad, rođena u porodnom terminu, normalne porodiljne tjelesne mase rađa se sa zalihama željeza dovoljnim za rast i razvoj tijekom prvih pet do šest mjeseci života. Tijekom tog razdoblja novorođenčad treba malu, gotovo zanemarivu, količinu egzogenog željeza (željeza dobivenog prehranom), što, zapravo, objašnjava relativno malen udio željeza u majčinom mlijeku.</para><para>Tijekom drugih šest mjeseci dojenačke potrebe za željezom značajno se povećavaju. U toj dobi potrebna količina željeza po kilogramu tjelesne mase djeteta veća je nego u bilo kojem drugom razdoblju njegova života, a iznosi 0,1 mg/kg tjelesne mase. To je doba kada se započinje s dohranom i uvođenjem namirnica bogatih željezom.</para><para>Odabir i kombinacija namirnica te oblik željeza koji namirnica sadrži utječu na apsorpciju željeza u organizam. Gotovo 25% hem željeza, sadržanog isključivo u mesu, peradi i ribi, apsorbira se u organizam, što je značajno više od apsorpcije ne-hem željeza (5–15%), kojim su bogate namirnice i životinjskog i biljnog porijekla (lisnato povrće, žitarice), a čiju apsorpciju pomaže askorbinska kiselina, poznatija kao vitamin C.</para><para>Mnoge namirnice u svom sastavu sadrže tvari koje čvrsto vežu željezo te na taj način usporavaju i onemogućuju njegovu apsorpciju, to su npr. fitati, prisutni u cjelovitim žitaricama i soji, kalcij i fosfor iz mlijeka te fenolni spojevi u čaju, kakau i kavi. Prerano (prije 9. do 10. mjeseca života) uvođenje kravljeg mlijeka u prehranu dojenčeta može prouzročiti mikroskopska krvarenja u probavnom sustavu i na taj način anemiju. Kravlje mlijeko loš je izvor željeza i zato se kao glavni napitak preporučuje majčino mlijeko ili, ako to nije moguće, adaptirani dojenački pripravak.</para><para>Prilikom pripreme jela na umu se mora imati kombinacija namirnica i količina koju dijete može pojesti. Budući da dojenčad i djeca imaju velike potrebe za željezom, a konzumiraju količinski manje obroke, preporučuje se namirnice bogatije željezom (meso i povrće) konzumirati uz namirnice bogate vitaminom C (voće i prirodni voćni sokovi, povrće) te izbjegavati njihovu kombinaciju s namirnicama koje onemogućuju apsorpciju željeza.</para><para>Iako je prehranom gotovo nemoguće unijeti prekomjernu količinu željeza u organizam, nekontrolirana suplementacija često zna biti uzrok toga. Prekomjerna količina željeza u organizmu može imati teške posljedice na zdravlje, kao što je negativan učinak na apsorpciju drugih minerala (cink, bakar).</para><para>Europsko društvo za dječju gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu (ESPGHAN) predložilo je mjere prevencije nedostatka željeza kod dojenčadi i male djece koje uključuju dojenje ili, ako to nije moguće, upotrebu adaptiranog dojenačkog pripravka, uvođenje kravljeg mlijeka nakon prve godine života te konzumaciju namirnica bogatih željezom.</para><para>Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> nutricionistica/dijetetičarka, Klinika za dječje bolesti Zagreb</para>

Željezo za željezno dijete ! ;)

iron man

<para>














</para><para>

</para><para>Više od polovice (čak oko 60%) ljudskog organizma čini voda, zbog čega je hidraciju tijela iznimno važno održavati u ravnoteži. Prekomjerni gubitak tjelesne tekućine zove se dehidracija, a najčešće se javlja kao posljedica proljeva, povraćanja, pretjeranog znojenja ili premalog unosa tekućine.</para><para>Zbog male tjelesne mase i manjih rezervi vode u tijelu djeca mogu dehidrirati puno lakše nego odrasli. Osim toga, odraslima je tekućina lako dostupna, dok se djeca moraju osloniti na njihovu brigu.</para><para>Najlakši način sprječavanja dehidracije upravo je pravilna, odnosno redovna i dovoljna hidracija tijela. Važno je biti u stanju prepoznati znakove dehidracije djeteta. Vrlo blag gubitak tekućine može se prepoznati po tamnijoj boji mokraće, a već se blaga dehidriranost, odnosno gubitak 1 do 2% tjelesne mase, često ogleda kao glavobolja, iritabilnost i zatvor. Teška dehidracija prepoznaje se kroz simptome kao što su pospanost djeteta, ljepljiva koža i ispucale usne.</para><para>Iako je voda jedan od najznačajnijih nutrijenata, zanimljivo je da tačne prehrambene preporuke za nju ne postoje. Nekoliko je načina kojima se može izračunati dnevna potreba tekućine, no bitno je znati šta sve, zapravo, <emphasis>tekućina</emphasis> podrazumijeva.</para><para>Za dojenčad već njihova hrana podrazumijeva i tekućinu. Bilo da je riječ o majčinom mlijeku ili dojenačkoj formuli sadržaj suhe tvari čini tek 5%. Vodu i prirodni sok kao dodatak prehrani preporučuje se uvoditi tek nakon petog do u šesti mjesec života. Kod malog djeteta pravilna prehrana omogućit će mnogo raznovrsnih izvora tekućine, no naravno, voda je uvijek primarni i najbolji izbor. Osim prirodnih sokova i nezaslađenih čajeva odličan izvor tekućine pruža i "mokra" hrana, kao što su mlijeko te svježe voće i povrće (citrusi, tikvica, paradajz i sl.).<pio:image xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed" id="1a00871e-6403-11eb-8584-0242ac120056" variation="5a667e06-64be-11eb-aef3-0242ac130010"/></para><para>Ako dojenčad zadovoljava svoje dnevne energetske potrebe, zadovoljit će i svoje dnevne hidracijske potrebe. Naime, najlakši način praćenja hidracijskog statusa dojenčeta jest praćenje njegove tjelesne mase i napredovanja. </para><para>Dovoljan unos tekućine djeci starijoj od jedne godine osigurat će se čestim nuđenjem napitaka. No vrlo je bitno dijete učiti pravilnoj hidriraciji, a to znači davati mu što manje "obojenih" i zaslađenih tekućina i učiti ga da pije vodu. Velika količina zaslađenih tekućina kao što su sokovi i čajevi može prouzrokovati smanjeni unos hrane i česte stolice, pa čak i proljeve, zbog čega dijete može slabije napredovati. </para><para>Konačno, pravilna hidracija podrazumijeva ne samo redovan unos nego i pravilan izbor tekućine. Prirodni voćni i povrtni sokovi te čajevi bez dodanih šećera i boja dobar su izvor vode, vitamina i minerala, no glavni izbor treba biti najbolja prirodna tekućina – voda.</para><para>
 Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh. 
</para><para>klinička dijetetičarka/nutricionistica</para><para>Referentni centar za dječju gastroenterologiju i prehranu</para><para>Centar za poremećaj prehrane i kliničku dijetetiku</para><para>Klinika za dječje bolesti Zagreb, Klaićeva 16</para>

Hidracija dojenčadi... što da moja beba pije ?!?

voda i patka

voda

bebe jedu

<para>
 Čaj je u pravilu prerađeno lišće biljke čajevca (lat. Camelia sinensis). Međutim, popularno se čajem smatraju napici pripravljeni od raznovrsnih biljaka i plodova ljekovitih svojstava te je upravo taj napitak često početak dohrane dojenčadi.
</para><para>Budući da znanstveno i medicinski učinci čaja na zdravlje dojenčadi i djece nisu dokazani, postavlja se pitanje je li čaj siguran i koji čaj u koje vrijeme odabrati.</para><para>Vrijeme uvođenja čaja u prehranu dojenčadi, kao i uvođenje krutih namirnica, ne preporučuje se prije navršenog 4. mjeseca života, a kao prvi najbolje je izabrati čaj pripravljen od sušenih voćnih/cvjetnih plodova (šipak, hibiskus, jabuka) te izbjegavati mješavine čajeva (zbog dodanih aroma i boja koje mogu izazvati alergijsku reakciju).<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Bitno je znati na koji se način priprema čaj za dojenčad i djecu:</para><itemizedlist>
 <listitem>
 <para>čaj se uvijek priprema s prokuhanom vodom</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>vrijeme držanja čaja u vodi treba prepoloviti (skratiti na pola od preporučenog vremena pripreme)</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>temperatura čaja ne smije prelaziti uobičajenu temperaturu dječjeg obroka (26–36 <superscript>o</superscript>C)</para>
 </listitem>
 <listitem>
 <para>zaslađivanje čaja načelno se ne preporučuje, no za djecu stariju od godinu dana dovoljno je u šalicu čaja dodati tek ½ žličice meda ili šećera</para>
 </listitem>
</itemizedlist><para>Pozitivne strane čaja uvelike su poznate, a uključuju visok sadržaj različitih antioksidansa i antimikrobno djelovanje. S druge strane čajevi imaju i nepoželjne učinke, od kojih je najpoznatije ometanje apsorpcije željeza i pojava mogućih alergijskih reakcija.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Šipak (lat. Rosa canina) i hibiskus (lat. Hibiscus) pripadaju vrsti cvijeća. Naime, šipak spada u porodicu ruža, a hibiskus spada u porodicu orhideja. To su dvije najpoznatije biljke za pripremu biljnih napitaka i osnova mnogih drugih čajeva. Daju napitke izrazito crvene boje, kiselkastog okusa i blagog cvjetnog mirisa. Ti čajevi odlikuju se iznimnim bogatstvom antioksidansa – flavonoidima i vitaminom C. Obje biljke sadrže visok sadržaj željeza i ostalih minerala, primjerice kalij i magnezij, zbog čega im se pripisuju medicinska svojstva, kao što su uklanjanje umora i slabokrvnosti.</para><para>Voćni čajevi vrlo su popularan izbor: zimi za grijanje i okrjepu, a  ljeti kao rehidracijski i osvježavajući napitak. Baza voćnih čajeva uvijek je ista, a čini ju kombinacija šipka i hibiskusa kojoj je dodan osušen plod neke voćke. Budući da su sastav i korist šipka i hibiskusa poznati, takvi napici dobivaju dodatna svojstva specifična za voće. Poznati su čajevi od jabuke, naranče, brusnice, limuna i šumskog voća.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Rooibos (lat. Aspalathus linearis), čaj crvenog grma raste samo u Africi. Kao i šipak i hibiskus, čaj rooibos ne sadrži tein. Iznimno je bogat flavonoidima i vitaminom C te mineralima, od kojih je značajnije spomenuti magnezij, kalij i kalcij. Preporučuje se trudnicama i dojiljama jer jača imunitet, smiruje te blagotvorno djeluje na plod, a u dojenčadi i male djece pomaže pri ublažavanju grčeva.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/></para><para>Kamilica (lat. Matricaria recutita) i menta (lat. Mentha longifolia) često su poznate kao narodni „lijekovi za sve“. Blagotvorno djelovanje kamilice pomaže kod brojnih tegoba: od kolika, grčeva i zatvora do visoke tjelesne temperature, a djelovanje mente više je orijentirano na ublažavanje tegoba probavnog sustava. Oba čaja djeluju smirujuće, a djeci ih se preporučuje davati razblažene i nezaslađene, najbolje prije spavanja.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Komorač (lat. Foeniculum vulgare) je izrazito ljekovita biljka poznata još iz doba antike. Njezina ljekovita svojstva vežu se za probavne probleme kao što su nadutost i grčenje želuca i crijeva. Osim toga komorač je izvrstan izvor kalija i beta-karotena. Bitno je napomenuti da se zbog svog laksativnog učinka ne preporučuje kod djece koja imaju proljev.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Navedeni čajevi preporučuju se s obzirom na različite tegobe, no mnogi čajevi visoke nutritivne vrijednosti te jakih ljekovitih svojstava ne preporučuju se u dojenačkoj i dječjoj dobi. Takvi su primjeri različitih biljaka ljekovitih svojstava:<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Sljez (lat. Althaea officinalis), njegova izvrsnost povezana je upravo s njegovim svojstvom da ublažava različite oblike upale, posebice sluznice, zbog čega je često glavni sastojak sirupa za kašalj. Osim toga, u svom sastavu sadrži salicilnu kiselinu (prirodna preteča aspirina), koja smanjuje glavobolju i bol u mišićima. U stara vremena služio je kao lijek za probavne poremećaje, jačanje probavnog sustava i kao diuretik. Zbog tako širokog djelovanja ne preporučuje se davati dojenčadi, a maloj djeci daje se samo u akutnim stanjima, naravno razrijeđen.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Čajevac (lat. Camelia sinensis) poznatiji kao crni, zeleni, žuti i bijeli čaj. Svi ti čajevi razlikuju se s obzirom na vrijeme branja, način branja i obrade lišća te time dobivaju različita specifična svojstva. Bitno je napomenuti da čajevac u svom sastavu uz široku i bogatu paletu antioksidansa sadrži i tein. Količina antioksidansa i teina ovisi o preradi lišća i opada s bojom čaja (najviše ih ima u crnim čajevima, zatim zelenim, žutim i konačno najmanje u bijelim). Iako čajevac ima niz pozitivnih učinaka na zdravlje, upravo se zbog visokih koncentracija polifenola i teina ne preporučuje u dojenačkoj i dječjoj dobi. Visoke koncentracije polifenola ometaju apsorpciju željeza, a tein povisuje krvni tlak i budnost.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/><pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/>Zaključno, važno je zapamtiti da nisu svi čajevi sigurni za djecu. Kamilica djeluje blago i najčešće ne uzrokuje nikakve probleme, međutim neke biljne vrste mogu biti opasne. Osim toga važno je znati pripremiti čaj te je bitno čitati upute i držati se preporuka danih za dojenčad i djecu. Ako se dojenčetu ili djetetu odluči dati čajeve u cilju liječenja ili ublažavanja zdravstvenih problema, bitno je posavjetovati se s pedijatrom ili farmaceutom.</para><para>Tena Niseteo, dipl. ing. preh. teh.<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> klinička dijetetičarka/nutricionistica<pio:linebreak xmlns:pio="https://web.burza.hr/xmlns/podravkaio/embed"/> Klinika za dječje bolesti Zagreb                                                                                                                                          </para>

Čaj i beba ! ... ?!?

<para>Izvor: <ulink url="http://www.123rf.com/photo_2313406_blue-cup-of-tea-and-two-cookies.html">http://www.123rf.com/photo_2313406_blue-cup-of-tea-and-two-cookies.html</ulink></para>

Probiotici u dječjoj prehrani

Jogurt djevojčica

Lactobacillus

Vitamin sunca.... D vitamin :)

sunce cut

riba

Tena Niseteo

čips

Šećer i sol... i djeca!

bomboni

Tena Niseteo

Celijakija - "bolest s tisuću lica"

Gluten free

Gljive i dječja prehrana

gljive

Kalendar dohrane

Kalendar dohrane

Kalendar Dohrane Definicija Hrane

Imunitet...

imu..flu

imu..flu

Tena Niseteo

Željezo za željezno dijete ! ;)

iron man

Hidracija dojenčadi... što da moja beba pije ?!?

voda i patka

voda

bebe jedu

Čaj i beba ! ... ?!?

Čaj

Težina pripreme

Grupa jela

Način pripreme