Višnja je nastala ukrštanjem slatke, domaće trešnje s divljim, kiselijim vrstama. Višnju s pravom nazivamo plemenitim voćem, zbog unutarnjih svojstava ploda. Pre oko 2500 godina ona se počela uzgajati, i to u Turskoj i Grčkoj. Rimljani su poznavali i višnju i trešnju i zahvaljujući njima su se one proširile gotovo po celoj Evropi.
Ljupka tamnocrvena višnja (lat. Prunus cerasus) potiče iz Severne Indije i Irana, a popularna je od davnih vremena. Obožavali su je Persijanci i Rimljani, koji su s njom upoznali Britance, da bi je oni proširili po svetu. Prema budističkoj legendi drvo višnje ponudilo je svoje plodove Maji, Budinoj majci, da bude zdrava i sita tokom trudnoće. Legenda ima osnova, jer višnja neguje čitav organizam i daje osećaj sitosti.
Višnje su poznate po svojim brojnim lekovitim svojstvima i antioksidativnom dejstvu.
Bogate su vitaminima A, C, E i folnom kiselinom, mineralima kalijumom, magnezijumom, gvožđem i vlaknima. Sadrži fenole, galičnu i p-kumarinsku kiselinu, kemferol i kvercetin. Novija istraživanja nude sve više dokaza o pozitivnom delovanju višanja na smanjenje upala. Višnja je jedna od retkih vrsta voća koje sadrži melatonin – prirodan hormon koji reguliše san. Pre spavanja čaša čistog višnjinog soka će omogućiti dubok, neprekidan i opuštajući san.
Sušene višnje deluju slično kao i sveže. Idealna su zamena kada višnje nisu dostupne u svežem obliku.
Peteljke višnje daju čaj koji pomaže kod izbacivanja peska iz mokraćnih kanala, celulita, bubrežnih bolesti i hroničnog kašlja.
Lišće višnje je odlično sredstvo za lepotu, a pomaže kod peruti i otečenih kapaka.
Semenke višnje primenjuju se kao toplo-hladni oblozi i kao punjenje za jastuke.
Višnje su dostupne tokom čitave godine u smrznutom, kandiranom, sušenom ili konzerviranom obliku i kao sok, ali su sirove ipak najzdravije.
https://www.coolinarika.com/preview/recept/pita-8211-strudla-sa-visnjama/
:(Još nema komentara