Osim odabira točno određenih namirnica, načela klimatarijanske prehrane daju i upute za smanjenje otpada hrane i ugljičnog otiska pojedinca kako ne bi negativno utjecali na klimatske promjene.
U moru „zdravih“ načina prehrane poput veganstva, vegetarijanstva, frutarijanstva ili primjerice makrobiotike, teško je zamisliti kako ima prostora za još jedan novi način tzv. zdrave prehrane. A upravo to je klimatarijanska prehrana koja je u zadnje vrijeme sve više u fokusu, pogotovo u zapadnim zemljama.
Što je klimatarijanska prehrana?
Osim što podrazumijeva točno određen obrazac prehrane koji ima za cilj osigurati energiju, hranjive tvari i cjelokupno zdravlje organizma, klimatarijanska prehrana posebnu pažnju posvećuje brizi za okoliš i smanjenju tzv. otiska ugljičnog dioksida koji je jedan od glavnih razloga nepoželjnih klimatskih promjena.
Uz to što daje preporuke i prijedloge u odabiru, načinu pripreme i konzumacije hrane, načela klimatarijanske prehrane se odnose i na životnu okolinu, stil te ponašanje pojedinca u društvu. S obzirom na procjenu da proizvodnja hrane stvara čak četvrtinu svjetske emisije stakleničkih plinova, jasno je zašto je klimatarijanska prehrana u posljednje vrijeme postala važan borac u očuvanju planeta Zemlje.
Koja hrana je dozvoljena?
Za razliku od vegetarijanstva i veganstva gdje se djelomično ili u potpunosti isključuju perad, meso, riba i općenito namirnice životinjskog porijekla, klimatarijanska prehrana ne isključuje njihovu konzumaciju. Ona samo daje upute kako odabrati održivije namirnice te one čija proizvodnja emitira manje ugljičnog dioksida i posljedično manje onečišćuje okoliš. Pa tako se preporuča konzumacija mesa perad prije konzumacije crvenog mesa te je naglasak stavljen na biljnu prehranu.
Klimatarijanska prehrana naglasak stavlja na lokalne sezonske namirnice kako bi vrijeme od berbe do konzumacije (polja do stola) bilo najkraće moguće.
Međutim i kod odabira namirnica biljnog porijekla nije svejedno koje namirnice odabrati. Naglasak mora biti na svježim, sezonskim i lokalno uzgojenim namirnicama od čega su tako uzgojeno voće i povrće najmanji potrošači ugljičnog dioksida. Osim mesa, voća i povrća, grahorice i leguminoze poput leće i graha se također smatraju izuzetno poželjnim namirnicama u klimatarijanskoj prehrani zbog nisko ugljičnog otiska.
Smanjenje otpada hrane
Osim što potencira konzumaciju sezonske hrane, jedno od načela klimatarijanske prehrane je smanjenje otpada hrane. To se najlakše postiže kvalitetnim planiranjem dnevnih, tjednih ili mjesečnih jelovnika te sukladno tome odabir i kupovina namirnica. Na taj način se može osigurati da se sva lako kvarljiva hrana kupi samo u planiranim količinama i potroši prema jelovniku te ne predstavlja otpad.
Dobrobiti klimatarijanske prehrane na organizam
Ono što se uspješno krije pod nazivom „klimatarijanska prehrana“ je prehrana kakvom su se zapravo hranili naši preci i to ne tako davno. Lokalna, svježa, sezonska hrana koja je zasnovana na voću, povrću i žitaricama, dakle namirnicama biljnog podrijetla, činila je okosnicu prehrane naših baka i njihovih predaka. Naravno da nisu bile isključene namirnice životinjskog podrijetla, međutim one su se konzumirale povremeno i to isključivo od domaćih životinja koje su hranjene na prirodan način. Takva prehrana djelovala je (i djeluje) izuzetno blagotvorno na organizam jer nema štetnih tvari koje nisu prirodno prisutne u hrani, a osigurava dovoljno energije te esencijalnih hranjivih tvari potrebnih za održavanje normalnih funkcija organizma u službi njegovog zdravlja i dugovječnosti.
:(Još nema komentara