Moj profil

Avokado

Engleski naziv: avocadoLatinski naziv: Persea gratissima

Vrijedan proizvod koji se dobiva iz avokada je ulje. Osim što je ukusno i zdravo, mnogi ga kuhari koriste umjesto maslinova. U kulinarstvu njegova je prednost visoka točka zagrijavanja i gusta konzistencija.

Želiš kuhati jela sa ovim sastojkom? Nema problema, pogledaj najpopularnije recepte.

Opis i podrijetlo

Avokado je voće koje danas stručnjaci drže jednim od najnutritivnijih u prirodi. Naziv avokado potječe od astečke riječi ahuacatl, a kolokvijalni naziv za avokado je "aligatorska kruška", što upućuje na oblik i grubu površinu kore. Postoji više od 80 sorta avokada, koji se svrstavaju u tri kategorije (meksičku, gvatemalsku i zapadnoindijsku), a najpoznatije su: bacon, fuerte, gwen, hass, pinkerton, reed, zutano. U SAD-u najpopularnija je hass.

Podrijetlom je iz Središnje i Južne Amerike, gdje se počeo uzgajati 8000 g. pr. Kr. i gdje je oduvijek bio kraljevsko voće. Legende Maja kažu da je avokado davao magične i mistične moći njihovim princezama.

U ljetnim danima avokado je izvrstan za brzu pripremu hladnih juha s krastavcima, rajčicom ili tikvicama.

Od sredine 17. st. širi se preko Jamajke u Aziju. Uzgoj avokada u SAD-u, prije svega u Kaliforniji i Floridi, počeo je početkom 20. st. Još se uzgaja u Meksiku, Dominikanskoj Republici, Brazilu i Kolumbiji. Europski mornari koristili su avokado kao maslac, a u nekim dijelovima Meksika konzumiraju se i listovi.

Energetska i nutritivna vrijednost

Energetska vrijednost 100 g svježeg avokada iznosi 160 kcal / 669 kJ. Od toga sadrži 2% proteina, 14,6% masti i 8,5% ugljikohidrata, od kojih 6,7 g dijetalnih vlakana i 0,6 g šećera.

Od minerala, izvrstan je izvor bakra (0,2 mg, što čini 22% RDA), dobar izvor kalcija (12 mg, što čini 12% RDA) i magnezija (30 mg što čini 10% RDA), a sadrži vrlo malo natrija (7 mg).

Od vitamina, dobar je izvor vitamina C (10 mg, što čini 16% RDA), a od vitamina B kompleksa izvrstan je izvor pantotenske kiseline (1,4 mg, što čini 28% RDA), dobar je izvor riboflavina (0,1 mg, što čini 10% RDA), niacina (1,74 mg, što čini 11% RDA) i vitamina E (2 mg što čini 14% RDA).

Od fitonutrijenata sadrži beta-karoten 62 µg i kombinaciju lutein+zeaksantin 271 µg i sterola sadrži beta-sitosterol 76 mg.

DOBAR IZVOR – pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 10 posto RDA.
ODLIČAN IZVOR – pojam se odnosi na namirnice koje sadrže vitamine, minerale, proteine i vlakna u količini od najmanje 20 posto RDA.
RDA – Recommended Dietary Allowances (preporučene dnevne količine).

Ljekovitost

Ljekovita su svojstva avokada brojna i iznimna. Za zdravlje kardiovaskularnog sustava važno je istaknuti kvalitetan sastav masnih kiselina, među kojima se ističe mononezasićena oleinska kiselina koja pomaže u snižavanju kolesterola i sprječava njegovo štetno djelovanje. Zatim prirodno sadrži sterole, a najviše beta-sitosterol koji je strukturom sličan kolesterolu, i kada se konzumira s hranom koja sadrži kolesterol, inhibira njegovu apsorpciju te tako sprječava njegovo štetno djelovanje. Avokado je bogat i kalijem, koji pomaže u regulaciji krvnoga tlaka. Na temelju brojnih znanstvenih dokaza agencija FDA iz SAD-a potvrdila je sljedeće: "Prehrana koja je dobar izvor kalija s niskim udjelom natrija pomaže u reduciranju rizika od visokog tlaka i srčanog udara."

Europski mornari koristili su avokado kao maslac, a u nekim dijelovima Meksika konzumiraju se i listovi.

Avokado sadrži sastojke koji štite od raka dojke i prostate zahvaljujući velikom udjelu karotenoida luteina i vitamina E. Avokado će salate ili umake kao što je salsa obogatiti kremastim okusom i teksturom te ujedno znatno povećati sposobnost tijela da apsorbira karotenoide iz povrća (zbog sadržaja masti u avokadu, a karotenoidi se otapaju u mastima). Osim što štiti organizam od raka prostate i bolesti očiju kao što su katarakt i makularna degeneracija, lutein zbog svojih antioksidativnih svojstava štiti oči od štetnog djelovanja slobodnih radikala i filtrira štetne UV-zrake.

Studije su također pokazale da steroli, osobito beta-sitosterol, učinkovito sprječavaju i liječe bolesti prostate kao što je benigna hiperplazija prostate, reduciraju razvoj stanica raka prostate i crijeva te djeluju protiv nekih oblika leukemije. Steroli djeluju pozitivno i na imunološki sustav jer pojačavaju razvoj limfocita, normaliziraju razinu šećera u krvi i inzulin kod dijabetesa tipa 2. Beta-sitosterol pomaže kod smanjenja upala, u procesu liječenja čireva i ublažava grčeve. Također djeluje antivirusno, antibakterijski i antigljivično.

Avokado je bogat izvor vitamina E koji je, osim što štiti kožu, dobar i za normalno funkcioniranje organizma jer je moćni antioksidans. Štiti polinezasićene masne kiseline u stanici od štetnog djelovanja slobodnih radikala, koji utječu na razvoj raka i bolesti srca. Vitamin C važan je za sintezu kolagena potrebnog za razvoj stanica i tkiva, sprječava ulazak virusa u stanicu i jaki je antioksidans. Vitamini B kompleksa sudjeluju u brojnim reakcijama koje u tijelu proizvode energiju.

Dijetalna vlakna u avokadu u svakodnevnoj prehrani reguliraju probavu i štite probavni sustav.Hrana bogata vlaknima snižava rizik od hemoroida, sindroma iritabilnog kolona i divertikularne bolesti debelog crijeva. Visoki unos vlakana smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2. Vlakna pomažu i kod regulacije težine jer zahtijevaju više žvakanja, vežu vodu na sebe, povećavaju volumen i duže se zadržavaju, što daje osjećaj sitosti i smanjuje opasnost od prejedanja, a nemaju nikakvu kalorijsku vrijednost.

Vrlo vrijedan proizvod koji se dobiva iz avokada je ulje, koje – osim što je ukusno i zdravo – mnogi kuhari koriste umjesto maslinova. U kulinarstvu su prednosti ulja avokada u odnosu na maslinovo njegova visoka točka zagrijavanja (255°C, a za maslinovo ulje 208°C) te gusta konzistencija, što znači da ga je manje potrebno.

Ulje avokada ima izvanredne sposobnosti regeneracije i pomlađivanja zbog visokih koncentracija esencijalnih masnih kiselina koje sprječavaju isušivanje i održavaju elastičnost kože. U kožu prodire dublje od svih biljnih ulja i aktivne tvari nosi do unutrašnjih slojeva dermisa. Njegova antibakterijska i zacjeljujuća svojstva čine ga idealnom bazom za kozmetičke tretmane rana, akni, dermatitisa i sl. Ublažava svrbež koji se pojavljuje kod ekcema i psorijaze. Ulje avokada usporava pojavu znakova starenja jer potiče metabolizam kolagena, povećava njegovu topivost u dermisu, a njegov visoki sadržaj vitamina E pomaže u neutraliziranju slobodnih radikala. Ima svojstva apsorpcije UV-zraka i idealan je dodatak za pojačavanje aktivnosti UV-A i UV-B apsorbera, zbog čega se smanjuje koncentracija umjetnih spojeva. Od svih biljnih ulja (bademovo, sezamovo, suncokretovo, kokosovo, maslinovo, ulje jojobe i dr.) pokazao se kao najučinkovitije sredstvo za zaštitu od sunca, štiti od pjegica nastalih od sunca i opeklina. Visoki udio lecitina i fitosterola utječe na laku razmazivost.

Kupovanje i čuvanje

Postoje četiri sorte avokada, a razlikuju se po obliku (od izrazito okruglog do kruškolikog) i boji (od crne do zelene). U nas se najčešće može kupiti avokado kruškolika oblika s tankom, glatkom zelenom korom i kremastim blijedozelenim usplođem na prerezu.

U trgovinama ili na tržnici većinom ćete naići na tvrd i nezreo avokado – zato što se na taj način manje oštećuje i kvari. Zrelost avokada možete utvrditi ukoliko ga uzmete u ruku i lagano stisnete. Nezreli avokado bit će tvrd, zreli će biti blago mekan, dok će kod prezrelog avokada nakon pritiska ostati blage udubine. Izbjegavajte kupnju avokada čija je kora oštećena ili ima tamne mrlje.

Ukoliko niste sigurni, bolje je kupiti tvrdi, nezreli avokado i ostaviti ga 3–5 dana na sobnoj temperaturi da dozrije. Zreli avokado možete čuvati u hladnjaku do sedam dana.

Narezani avokado, pokapan limunovim sokom, možete čuvati u zatvorenoj posudi do dva dana. Pire od avokada možete i zamrznuti. Na dvije žlice pirea dolazi po jedna žlica limunova soka. Zamrznuti pire čuvajte do pet mjeseci.

Priprema jela s avokadom

Avokado prije rezanja dobro operite pod tekućom vodom. Nožem ga, po dužini, prerežite napola i zaokrenite polovice kako biste ih lakše odvojili. Košticu odvojite tako da pod nju lagano podvučete dršku žlice i podignete je njome. Unutarnji mesnati dio okrenite prema dolje, a zatim nožem povucite koru od užeg prema širem kraju ili žlicom izvadite sočni dio avokada. Avokado odmah dobro pokapajte sokom limuna ili limete kako ne bi promijenio boju.

Avokado se koristi u raznim jelima, najčešće sirov, a može se i kratko termički obraditi, npr. pirjanjem ili na roštilju.

Sirov avokado možete koristiti za pripremu različitih namaza, dipova i maštovitih salata, možete ga nadijevati, koristiti za pripremu salatnog preljeva ili za ukrašavanje juha i drugih jela. Evo nekoliko ideja. Najpoznatiji avokado dip, guacamole, dolazi iz meksičke kuhinje, a priprema se od avokada, rajčice, luka, čili papričica, listova korijandra (koje zamijenite peršinom), soli, papra i limunova soka. Poslužite ga uz tacose, kao prilog tortiljama ili umjesto uobičajenog namaza za sendviče. Avokado možete kombinirati i s majonezom te poslužiti uz ribu s roštilja ili pomiješati s malo pilećeg temeljca, svježeg bosiljka, češnjaka, soka limete i ulja te poslužiti uz piletinu s roštilja ili pomiješati s kuhanom tjesteninom.

Avokado se izvrsno slaže s povrćem, voćem, mesom i ribom u raznim salatnim kombinacijama. Izvrstan je s mrkvom, krastavcima, krumpirom, rikulom, zatim u nadahnutim kombinacijama s komoračem, narančom i mentom, celerovom stabljikom, paprikom i crnim maslinama, krastavcem i dimljenom pastrvom ili s grilla uz salatu od rajčica s dodatkom pesta. I salatni preljev možete pripremiti od sitno nasjeckanog avokada, limunova soka, senfa, soli, maslinova ulja, malo kiselog vrhnja i nasjeckanog peršina – prelijte njime zelenu salatu, narezane rotkvice i šampinjone.

U ljetnim danima avokado je izvrstan za brzu pripremu hladnih juha s krastavcima, rajčicom ili tikvicama. Osobite su meksičke juhe pozole. Riječ je o bistroj juhi od piletine u kojoj sami kombinirate dodatke poput luka, avokada i čili papričice, ili krem juhi s dodatkom dimljenog lososa. Narezanim avokadom možete ukrasiti gazpacho ili juhe od mahunarki. Avokado se može nadijevati tunom ili se koristi za nadijevanje, npr. rostbifa kao pire s tikvicama ili zajedno s kuhanim račićima za nadijevanje kuhanih jaja.

U Meksiku avokado raste u velikim količinama, a meksička kuhinja obiluje receptima s tom namirnicom. Izvrsno se slaže s pirjanom piletinom, ribom s roštilja ili račićima, a odličan je i kao dio nadjeva za tortilje. U kombinaciji s mangom ili paprikom, rajčicom i kukuruzom daje izvrsne salse.

S avokadom možete pripremiti i slastice, poput moussea, sorbeta i sladoleda ili raznih voćnih salata. Pire od avokada možete pomiješati s kokosovim mlijekom, šećerom i koricom limete u izvrstan napitak.

Recepti